DOHODOVNE NEJEDNAKOSTI I SIROMAŠTVO U EUROPSKOJ UNIJI, UZROCI I POSLJEDICE - DNSEU
Projekt „DNSEU” provodi se u okviru Nacionalnog plana oporavka i otpornosti 2021. – 2026., a financiran je sredstvima Europske unije kroz instrument NextGenerationEU.
Embedded Files
O projektu
O projektu
Kolluru i Semenenko (2021) na temelju izvješća Svjetskog ekonomskog foruma 2021. istaknuli su nejednakost dohotka kao jedan od najvećih globalnih rizika u narednim godinama, ističući značajnu heterogenost zemalja Europske unije (EU) u pogledu nejednakosti dohotka. Dolls i sur. (2019) predviđaju povećanje nejednakosti dohotka u Europskoj uniji posljedično demografskim promjenama. Palomino i sur. (2020) razmatrali su učinke karantene i socijalnog distanciranja tijekom pandemije COVID-19 na siromaštvo i nejednakost dohotka u europskim zemljama. Rezultati istraživanja ukazuju na porast siromaštva u svim zemljama, kao i dohodovne nejednakost unutar i između zemalja. Nadalje, makroekonomske odrednice dohodovnih nejednakosti i siromaštva nedovoljno su istražene u razvijenim zemljama (Ribeiro i sur., 2015). Van Vliet i Wang (2015) istaknuli su da su usprkos povećanju stope zaposlenosti u mnogim europskim zemljama stope siromaštva ostale na istoj razini dok su u nekim zemljama porasle. Ebbinghaus (2021) ukazao je na varijacije u nejednakosti dohotka i stopama siromaštva među europskim zemljama. Dohodovne nejednakosti među stanovnicima moraju se smanjiti u svim državama članicama EU-a (Follesda, 2023). Jedan od faktora koji se u literaturi povezuju s dohodovnim nejednakostima je i financijalizacija. Međutim, učinci financijalizacije na dohodovne nejednakosti mogu biti različiti. Dabla-Norris i sur. (2015) objasnili su mogući učinak financijskog razvoja na nejednakost. Pretpostavlja se da će do smanjenja nejednakosti u dohotku doći kada je plasiranje domaćih kredita privatnom sektoru olakšano smanjenim troškovima posuđivanja, što rezultira povećanom financijskom uključenošću i širim sudjelovanjem u financijskom sustavu. Suprotno tome, povećanje nejednakosti može rezultirati kada je ekspanzija kredita prvenstveno usmjerena na povećanje razine duga među postojećim zajmoprimcima, umjesto na proširenje pristupa novim sudionicima. Sidek (2021) je ispitao utjecaj državnih rashoda u 122 zemlje, otkrivajući da je u razvijenim gospodarstvima povećana državna potrošnja povezana s većom nejednakošću, dok su u gospodarstvima u razvoju izdaci za obrazovanje i razvoj povezani s nižom nejednakošću. Postojeća literatura, kao što je prikazano u Pal i sur. (2022) i Song i sur. (2021), postulira heterogeni utjecaj priljeva doznaka na dohodovnu nejednakost. Dosadašnja literatura sugerira brojne potencijalne faktore čiji učinci na dohodovnu nejednakost nisu jednoznačni. Među navedenim faktorima pojavljuju se globalizacija (Nolan i sur., 2019), dostupnost informacijske i komunikacijske tehnologije (Santos i sur., 2017), gospodarski rast (Mdingi i Ho, 2021), trgovinska otvorenost (Lee i Lee, 2018), nezaposlenost (Doorley i sur.,2021) te mnogi drugi.
Problem dohodovnih nejednakosti kao i siromaštvo slojeviti su i složeni istraživački problem. Istovremeno, prisutnost dohodovnih nejednakosti i siromaštva predstavlja prepreku gospodarskom rastu i stvara negativne učinke na blagostanje. Slijedom navedenog, dohodovne nejednakosti i siromaštvo nisu samo gospodarski nego i širi društveni problemi. Dosadašnja istraživanja nedvojbeno upućuju na izostanak konsenzusa, kako o faktorima povezanim s dohodovnim nejednakostima tako i o smjeru utjecaja potencijalnih faktora odrednica dohodovnih nejednakosti. Više je potencijalnih uzroka izostanka konsenzusa u postojećoj literaturi, a oni proizlaze iz same prirode problema. Problem dohodovnih nejednakosti je složen, u smislu da postoje brojni faktori koji se potencijalno mogu dovoditi u vezu s dohodovnim nejednakostima. Takvi i slični problemi često vode ka pristranim zaključcima u empirijskim istraživanjima, a najčešće zbog ispuštanja jednog ili više faktora koji su relevantni za dohodovnu nejednakost u konkretnom slučaju. S druge strane, uključivanje velikog broja potencijalnih faktora uz primjenu standardnih empirijskih pristupa dovodi do problema prevelike parametrizacije i izračunljivosti. Imajući u vidu složenost problema, istraživanja u okviru predloženog projekta koristiti će napredne ekonometrijske pristupe koji su primjereni u slučaju velikog broja potencijalnih faktora te se temelje na Bayesovoj statistici. Nadalje, isti faktori u različitim zemljama i/ili geografskim područjima mogu stvarati različite učinke na dohodovne nejednakosti. Relevantni faktor identificirati će se Bayesovim pristupima, a priroda odnosa identificiranih faktora i dohodovnih nejednakosti nadalje će se istraživati naprednim ekonometrijskim metodama koje pružaju dublji uvid u međuodnos između faktora odrednice i dohodovnih nejednakosti odnosno siromaštva. Faktori odrednice dohodovnih nejednakosti i siromaštva, istraživati će se i šire te će se dobiveni rezultati primjereno argumentirati u skladu s relevantnim teorijskim postavkama. Predloženo istraživanje provoditi će se na uzorku zemalja članica Europske unije. Doprinos postojećoj literaturi ogledati će se u novim spoznajama o faktorima povezanim s dohodovni nejednakostima i siromaštvom te prirodi odnosa između identificiranih faktora te dohodovnih nejednakosti i siromaštva. Rezultati istraživanja potencijalno će doprinijeti oblikovanju nacionalnih i Europskih politika usmjerenih prema smanjenju nejednakosti i siromaštva. Na temelju predloženog istraživanja, članovi projektnog tima napisati će i objaviti četiri znanstvena rada u časopisima indeksiranim u bazama Scopus i/ili Web of Science Core Collection (WoSCC). Imajući u vidu veliki potencijal predložene teme, članovi projektnog tima će pokušati objaviti i više od četiri rada te će birati časopise s što većim faktorom odjeka.
Projekt „Dohodovne nejednakosti i siromaštvo u Europskoj uniji“ izravno doprinosi razvoju istraživanja na Ekonomskom fakultetu – Zagreb kroz više ključnih elemenata:
Formiranje interdisciplinarnog istraživačkog tima, koji uključuje znanstvenike s ekspertizom u području međunarodne ekonomije, financija, statistike i održivog razvoja;
Uspostavljanje suradnje s međunarodnim znanstvenim institucijama putem zajedničkih publikacija i znanstvenih skupova;
Korištenje rezultata projekta kao osnove za prijavu na vanjske izvore financiranja (HRZZ, Horizon Europe), čime se osnažuje kapacitet fakulteta za buduće kompetitivne projekte;
Razvoj digitalne istraživačke infrastrukture, kroz izradu i održavanje baze podataka te internog digitalnog repozitorija za pohranu rezultata i analitičkih modela.
Page updated
Report abuse